O fotografiji mrežnoga kataloga
U ovom četvrtom mrežnom katalogu izložbe “Slavonija, Baranja i Srijem” sabrana su, zauzimanjem urednika fotografije, mr.sc.Sanje Grković i Vidoslava Barca, sva nama dostupna stručna i tehnološka iskustva u fotografiranju oko 2000 izložaka koje prate sve kataloške jedinice – predmete izložbe. Dojmljivi i nadahnuti likovni postav izložbe, autorice Nikoline Jelavić Mitrović. umjetnički je u cijelosti snimio Vidoslav Barac.
Fotografije krajolika čine mrežni katalog prepoznartljiv i po slavonsko, srijemskoj i baranjskoj bogatoj, raskošnoj, ravnici.
Suradnici na ovom zahtjevnom fotografskom projektu vrsni su i pouzdani znalci fotografije - Mario Braun, Goran Bekina, Vido Bagur, Dražen Bota, Milan Drmić, Miro Dvorščak, Antun Maračić, Mario Romulić, Nikola Szege, Žarko Španiček, Renata Škrinar, Zvonimr Tanocki, Domagoj i Marin Topić, Natalija Vasić, uz fotografije iz fotodokumetacije hrvatskih i inozemnih arhiva, muzeja, knjižnica te privatnih zbirki.
Suradnici na pripremi fotografija mrežnoga kataloga zaslužni su za visoki stručni standard i kompleksno zaokruženu vizualnu cjelinu i ove virtalne izložbe, koja ostaje otvorenom za dopune i polazištem za svekolika istraživanja posjetitelja ove nove mrežne stranice koja otvara posve nove mogućnosti u prezentiranju kulturne baštine Hrvatske.
In memoriam autoru i uredniku fotografije Vidoslavu Barcu
Iznimna posvećenost Vidoslava Barca u pripremi mrežnog, virtualnog kataloga izložbe „Slavonija, Baranja i Srijem“ u kojem je bio autor najvećega dijela dokumentarnih i umjetničkih fotografija predmeta i postava izložbe i urednik fotografije, zrcali u punini njegovu osobnost i umjetničko fotografsko znanje. Posvemašnja Vidova predanost fotografiji u pripremi izložbe „ Slavonija, Baranja i Srijem“, njegova nesebična privrženost suradnji sa svim autorima izložbe, otvoreno povjerenje koje je dobivao od svih s kojima je surađivao, ostaje nažalost i njegov zadnji zahtjevni projekt Ministarstva kulture, nad kojim je doslovce izgarao. Pokošen bolešću Vid nas je napustio tmurnoga i kišovitoga 10.travnja 2010.
U nepunih godinu dana stručno i urednički je pripremio sve fotografije za tisak dviju monografija i katalog te izložbe, kojem je dao tako prepoznatljivu umjetničku osobnost. Pamtimo ga u vrijeme priprema izložbe kao inicijatora novih baza podataka za fotografiju, novoga načina snimanja i pripreme fotografije za tisak, stvaranja fotografskog ateljea u Galeriji Klovićevi dvori sa ekipom najbližih suradnika, inzistiranja na nama tada nejasnim detaljima u fazama fotografiranja i obrade građe. Trebalo je, sada to razumijemo, jer Vid je možda slutio kako je to njegov zadnji zamašni zadatak, sve dovesti do fotografskog i tehnološkog savršenstva kao i uredničku suradnju na fotografiji sa kolegicom mr.sc.Sanjom Grković i urednikom mrežnoga virtualnog kataloga dr.sc.Goranom Zlodijem.
Njegov radni atelier u Ministarstvu kulture, opremljen svom novom tehnološki najsuvremenijom opremom, koju je s ponosom koristio, zračio je posebnim optimizmom i kada su svi rokovi za pripremu fotografija bili gotovo iscrpljeni.
Opsežna dokumentarna fotografska ostavština kulturnoga bogatstva Slavonije, Baranje i Srijema, koju nam je ostavio, uz tolike ostale brojne fotografije, dokumente svojega rada, ostaju trajnim kulturnim dobrom i nemjerljiva su vrijednost za brojne programe obnove i istraživanja spomeničke baštine,za publikacije te izložbe.
Vidova rijetka posvećenost fotografskoj struci, kojoj je dao tek dvadesetak godina u svojih 46 godina života, posebno u dokumentiranju kulturne baštine, očuvanju tragova nasljeđa, postavlja ga danas na časno mjesto jednoga od vrhunskih autora dokumentarne i umjetničke fotografije koje je predano, samostalno, neumorno sa toliko novih inicijativa ostavio u foto arhivama Hrvatskog restauratorskog zavoda i Ministarstva kulture.
Uvijek je bio otvoren suradnji, cijenjeni suradnik, kolega i prijatelj u brojnim stručnim ekipama Ministarstva kulture na terenu, na izložbi Slavonija,Baranja i Srijem, u svome svijetu priprema vlastitih izložaba fotografija. Otvorio nam je i novi pogled u mogućnosti fotografije u ovom tehnološki razvijenijem stoljeću te trajno ostaje dijelom našega živoga sjećanja na blistavo razdoblje njegova stvaralaštva u službi zaštite spomenika kulture.
Branka Šulc