U korpusu izvora slavonske povijesti, kartografsko gradivo predstavlja zaseban i dragocjen medij. Unatoč brojnim ratovima i vjerskim sukobima, gospodarski i znanstveni razvoj zapadnih društava u 16. stoljeću pokrenuo je zamašnjak nove epohe. Afirmacija znanstvenih metoda utjecala je na procvat geografije i kartografije te na sustavnu izradu i tiskanje zemljopisnih karata i atlasa. Za izložbu je odabrano trideset reprezentativnih zemljopisnih karata iz zbirki Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatskog povijesnog muzeja. Kronološkim slijedom obuhvaćene su najznačajnije dostupne karte od polovice 16. do druge polovice 19. stoljeća. Riječ je o kartografskom gradivu koje sadržajno prati i osvjetljava povijest regije od predosmanskog razdoblja do ukidanja Vojne krajine.

Stariji katastarski planovi nastali su terenskim radom (jozefinskom i franciskanskom topografskom izmjerom) pod pokroviteljstvom državne uprave i predstavljaju iznimno precizan i vjerodostojan izvor za istraživan
...
C. Albrecht: Slavonska vojna granica uoči ukinuća ÜBERSICHTS-KARTE der kroatisch-slavonischen MILITÄRGRENZE 1879..- <1:288 000>.- , 1879.- 1 zemljopisna karta: u boji; 184×70,5 cm. -Hrvatski državni arhiv; KZ, B.II.4
Povijest međurječja – zemlje između Drave na sjeveru, Save na jugu i Dunava na istoku – od antike do danas svjedoči o značajnoj geopolitičkoj i gospod ...
Stare zemljopisne karte
Zbog vojno strateških i gospodarskih razloga, carica Marija Terezija 1763. donijela je odluku o izmjeri svih zemalja u Habsburškoj Monarhiji s glavnom ...
Stari katastri