Tematske cjeline

Kazalište u Slavoniji, Baranji i Srijemu razvijalo se različitim intenzitetom i u različitim žarištima. Prve isusovačke i franjevačke predstave izvode se u 18. stoljeću (Požega, Brod, Vukovar, Osijek). Od sredine 19. stoljeća tim prostorom kruže njemačke/austrijske i srpske putujuće trupe. Gostovanja Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada od 1861. do 1909. godine protuteža su njemačkom jeziku na pozornici. Posebno su važna gostovanja zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta (prvo u listopadu 1862.) jer svjedoče o nacionalnim umjetničkim snagama. Temeljna pretpostavka razvoja dramske književnosti bila je uspostava hrvatskog profesionalnog kazališta 1860. Na zagrebačkoj pozornici neovisno o pripadnosti pravcima i žanrovima, od realizma do moderne, praizvedene su drame Janka Jurkovića, Josipa Kozarca, Josipa Eugena Tomića, Ise Velikanovića, Ilije Okrugića, Ante Kuzmanovića, Ante Benešića, Joze Ivakića, Vladimira Lunačeka, Srgjana Tucića i Josipa Kosora. Na donekle izdvojenom mjestu je J ...

Opširnije

osip Freudenreich koji je u našu dramsku književnost uveo pučki igrokaz. Istina, u Graničarima je (1857.) Freudenreich bio pod utjecajem bečkih/austrijskih kazališta, ali to nije bilo zapreka da taj igrokaz stekne nezapamćenu popularnost i ostane jedna od najizvođenijih hrvatskih kazališnih predstava. Model pučkog igrokaza primjenjuju Josip Eugen Tomić, Janko Jurković, Ilija Okrugić Srijemac i Joza Ivakić. Zastupljenost pučkog igrokaza u raznolikim tematskim i izvedbenim inačicama od sredine 19. stoljeća do Ive Brešana krajem 20. stoljeća jedinstvena je književna i kulturna ostavština Slavonije i Srijema hrvatskom kazalištu. Sudjelovanje Slavonaca i Srijemaca u dramskoj književnosti protegnuto je, na prijelazu 19. u 20. stoljeće, i na kazalište. Nikola Andrić dramaturg je Stjepanu Miletiću i prvi je intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. Julije Benešić, poslije Stjepana Miletića, najznačajniji je hrvatski intendant 20. stoljeća. Nikola Andrić i Joza Ivakić brinuli su se za čistoću jezika glumaca i pravilno (štokavsko) naglašavanje te su bili predavači na Hrvatskoj dramatskoj školi i Glumačkoj školi, a Bratoljub Klaić nastavljač je tradicije filologa Slavonaca/Srijemaca na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Drukčiju stranicu kazališne povijesti otvara utemeljenje Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. Unatoč usponima i padovima, problemima ustroja i preinakama, osječko kazalište ne samo da je godinama u središtu slavonskog, srijemskog i baranjskog scenskog života nego je rezultatima rasadište umjetnički značajnih stvaralaca. Premda su se poslije Drugog svjetskog rata otvarala brojna gradska kazališta (Virovitica, Požega, Slavonski Brod, Vukovar, Vinkovci), a amateri kontinuirano izvodili predstave u Županji, Našicama i Đurđenovcu, održala su se samo ona u Vinkovcima i Virovitici. U Požegi je kazalište ponovno oživjelo 1995., u Belom Manastiru Gradsko kazalište djeluje od 2006., a Gradsko kazalište «Joza Ivakić» u Vinkovcima profesionalni status stječe 2008. Sprega kazališta i dramske književnosti poticajna je i suvremenim piscima i skladateljima: Stjepanu Čuiću, Dragi Kekanoviću, Ivici Vrkiću, Stjepanu Tomašu, Anti Gardašu, Josipu Cveniću, Davoru Špišiću i europski poznatom Miri Gavranu te kompozitoru Branku Mihaljeviću. Vinkovačko kazalište osim što scenski sustavno aktualizira slavonsku i srijemsku dramatiku domicilno je glumačkim velikanima koji se ponose svojim pravilnim govorom i svojom užom domovinom (Nada Subotić, Vanja Drach). U virovitičkom kazalištu repertoarno je udomaćen njihov sugrađanin Miroslav Feldman, a Požežani izvode pisce iz svoje zlatne doline (Antun Kanižlić, Josip Eugen Tomić, Srgjan Tucić). U Iloku uz amatersko građansko kazalište djeluje i manjinsko Slovačko kazalište kao kulturna poveznica između dviju država. Posljednjih desetak godina održava se Festival glumca u Vinkovcima i Lutkarsko proljeće u Vukovaru. Godine 2003. osnovana je Umjetnička akademija u Osijeku, a sve je utjecajnije Osječko ljeto kulture.

(Izvor teksta: Bogner-Šaban, Antonija. Ceresova i Dionizijeva prikazbena poslanica. // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 553-569.)

Bela Čikoš Sesija: Slavonski preporod - zastor postavljen u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku (fotografija). - Arhiv Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU.

Požega

Izuzmu li se deklamacije ili tijelovske procesije, Požežani su 27. kolovoza 1715. prvi put vidjeli pravu kazališnu predstavu. Naslov i sadržaj nije po ...

Opširnije

Požega

Slavonski Brod

Za kazališnu tradiciju Slavonskog Broda od iznimne je vrijednosti predstava Judit, victrix Holofernis, kojoj latinski naslov glasi "Actio comica idiom ...

Opširnije

Slavonski Brod

Vukovar

Vukovarska kazališna povjestica počinje uprizorenjem drame Josip, sin Jakoba patriarke Grgura Čevapovića. U Svetom pismu franjevac je Čevapović ...

Opširnije

Vukovar

Osijek

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku najstarije je profesionalno kazalište u sjevernoj Hrvatskoj i djeluje od 7. prosinca 1907. Međutim, scenska aktiv ...

Opširnije

Osijek

Vinkovci

Prvi podatak o kazališnom životu u Vinkovcima potječe iz 1876. godine. Skupina mladih Vinkovčada zatražila je dopuštenje za osnivanje diletantskog kaz ...

Opširnije

Vinkovci

Virovitica

Kada je 21. travnja 1871. Viroviticu zahvatio katastrofalan požar, u prikupljanju pomoći naročito su se iskazali Zagrepčani koji su u Narodnome zemalj ...

Opširnije

Virovitica

Ilok

Antun Gustav Matoš je napisao da u vinorodnim krajevima napreduje ono što je lijepo: pjesništvo, glazba, umjetnost. Ta tvrdnja nije tek emocionalni Ma ...

Opširnije

Ilok