Tematske cjeline

Feudalna imanja, samostani i crkve, jedina su mjesta na kojima se u 18. stoljeću uspostavljaju određeni kulturni standardi koji će u Slavoniji stvoriti kriterije relevantne i za širi prostor. Drugim riječima, gradnja dvoraca, samostana i crkava, ali i popunjavanje tih prostora prikladnom umjetničkom opremom, povezat će te regije s aktualnim stilskim osobinama vremena. Kao što se projekti za nove gradnje naručuju isključivo od stranih majstora, tako je isto i s pokretnom građom, od skulptura kojima se ukrašavaju oltari, do slika kako onih u crkvama, tako i u novosagrađenim dvorcima. Vremenom su potrebe za umjetničkim djelima sve veće, a osobito će to doći do izražaja početkom 19. stoljeća. Ovi se krajevi ubrzano mijenjaju, pa tako i kulturni standardi i kvaliteta kulturnih i umjetničkih potreba. Uz strano plemstvo jača uloga i onog domaćega, a sredinom 19. stoljeća jasno se prepoznaje i uloga građanstva te narudžbe koje stižu iz ovog društvenog sloja postaju iznimno zanimljive. Postupno ...

Opširnije

uz umjetnički import, sve veće značenje ima produkcija domaćih majstora ili onih koji kraće ili dulje borave u slavonskim gradovima i ostavljaju tragove u crkvama, plemićkim dvorcima, a sve više i u građanskim kućama.

Ako početak 19. st. karakterizira isključivo uvoz umjetničkih djela, kraj će završiti sveobuhvatnim umjetničkim, kulturnim i političkim projektom koji svojim značenjem prelazi granice regije – riječ je, dakako, o Strossmayerovoj katedrali u Đakovu, gdje se susreću značajna imena arhitekture i slikarstva. Narudžbe đakovačkog biskupa, angažiranje kvalitetnih umjetnika te referencije koje je njegov projekt imao u europskom tisku svjedoče da Slavonija nipošto nije „terra virginis“ kao što je bila stoljeće prije. Možda se nikada i neće dosegnuti takva raznolikost i bogatstvo što uvezenih umjetničkih djela, što vlastite produkcije kao što je to bilo tijekom 19. i početkom 20. stoljeća u Slavoniji i Srijemu.

Pojavom industrije, banaka i gradnjom željeznice, mijenja se slika regije i u kulturnim standardima. Zbirke u plemićkim dvorcima bogate se djelima ponekad i najistaknutijih umjetnika mahom srednjoeuropske provenijencije. Međutim, sve je više slikara koji stižu u Vukovar, Osijek, Brod, Požegu... Slikaju portrete pripadnika plemićkih obitelji i građana, rade vedute gradova i pejzaže, ponekad mrtve prirode, ali i oltarne pale za crkve, one u gradovima te još više one seoske. Glavni znakovi kulturnoga i umjetničkog rasta triju istočnohrvatskih regija – Slavonije, Baranje i Srijema, možda se najpreciznije mogu zamijetiti u dva slikarska žanra: portretnome slikarstvu i slikarstvu krajolika. Po ovom drugom, upravo će Slavonija dati najveći doprinos nacionalnoj umjetnosti 19. stoljeća.

20. stoljeće predstavlja prekid kontinuiteta u slikarstvu i likovnim umjetnostima u Slavoniji i Srijemu. Putujući slikari polako nestaju, a sve je više onih koji su samo podrijetlom iz ovih krajeva te svoju djelatnost nastavljaju u većim središtima. Tijekom povijesti nekoliko je slavonskih umjetnika vrijednošću svog djela premašilo ne samo regionalne nego i nacionalne okvire. Najbolji su primjeri takvih iznimnih iskoraka tijekom 20. stoljeća Slavko Kopač i Julije Knifer.

(Izvor teksta: Maković, Zvonko. Slikarstvo 19. stoljeća i Umjetnost 20. stoljeća // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 471-477; 485-493.)

Dragan Melkus: Seoska kućica kraj vode i druma (Slavonska idila). - 1910. - Galerija likovnih umjetnosti, Osijek; S-405.

Arhitektura i urbanistički razvoj

S obzirom na propadanje velikog dijela srednjovjekovne baštine i građevina iz vremena osmanske uprave, povijesne jezgre današnjih slavonskih gradova t ...

Opširnije

Arhitektura i urbanistički razvoj

Perivoji Slavonije

Perivoji, vrtovi i parkovi te slikoviti krajolici dio su prepoznatljiva naslijeđa Slavonije i cijele Hrvatske. Osim perivoja dvoraca koji su najstarij ...

Opširnije

Perivoji Slavonije

Slikarstvo i skulptura 19. st.

Likovna baština u Slavoniji, Baranji i Srijemu u prvoj polovici 19. stoljeća gotovo isključivo vezana je za uvoz djela kojima se mahom obogaćuju plemi ...

Opširnije

Slikarstvo i skulptura 19. st.

Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća

Slavonija i Srijem dat će u 19. stoljeću najveće doprinose nacionalnom umjetničkom korpusu u pejzažnom slikarstvu. S Hugom Conradom von Hötzendorfom p ...

Opširnije

Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća

Likovne umjetnosti 20. st.

Na prijelazu 19. u 20. stoljeće nekolicina Slavonaca odigrala je važnu ulogu u likovnom životu Hrvatske, a među njima je i svestrani kulturni pregalac ...

Opširnije

Likovne umjetnosti 20. st.

Fotografija

U Hrvatskoj se fotografija pojavila u „romantičarsko-predrevolucionarnom“ zamahu hrvatskog narodnog preporoda. Njezinoj brzoj recepciji pogodovao je n ...

Opširnije

Fotografija