Tematske cjeline

Popularna i naročito umjetnička glazba po definiciji su individualizirane i kozmopolitske, pa onda i literatura o njima, uključujući i stariju literaturu, pruža prilično bogatu građu o dinamici etničkih, klasnih i rodnih identiteta u njihovoj povezanosti s produkcijom i recepcijom glazbe. Drukčija je situacija s tradicijskom glazbom, koju se sve do prije nekoliko desetljeća – u koncepciji narodne glazbe kao dijela narodne kulture – definiralo kao isključivo seljačku, starinsku, lokalnu, samoniklu, bez izvanjskih utjecaja, kolektivnu i nacionalno specifičnu. Sukladno tomu, povijesni podaci o sudioništvu glazbenika različita etničkog podrijetla postoje samo za sastavnice tradicijske glazbe u kojima je izraženiji glazbeni profesionalizam, kao što su to tamburaštvo, starogradska pjesma i gajdaštvo.

Nakon što je Osijek postao slobodnim kraljevskim gradom, pa sve do početka djelovanja prvoga glazbenog društva (Gesellschaft der Musikfreunde) 1830. godine, umjetnička se glazb ...

Opširnije

Cithara octochorda. - 1723. - Beč. - Franjevački samostan sv. Križa, Osijek.

Tradicijska glazba i ples

Slavonija, Baranja i Srijem jednom su od šest etnomuzikološki verificiranih regija tradicijske glazbe u Hrvatskoj. Ta se klasifikacija temelji na unut ...

Opširnije

Glazbena praksa i reprezentativna baština

Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme

Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi

Tamburaštvo

Popularna glazba od sredine 20. st. do danas

Plesna tradicija

Franjo Ksaver Kuhač

Umjetnička i crkvena glazba

Kao što su glazbeni život u Slavoniji, Baranji i Srijemu razvijali i potpomagali pristigli glazbenici iz drugih sredina (vojni i crkveni glazbenici, m ...

Opširnije

Umjetnička glazba

Crkvena glazba

Dragutin pl. Turanyi

F. Krežma i A. Barbot-Krežma

Dora Pejačević

Milko Kelemen