Tematske cjeline

Nastanak i razvoj željezodobnih zajednica koje su naseljavale prostore Slavonije, Baranje i Srijema definirani su njihovom pripadnošću južnom dijelu Panonske nizine kojim protječu Dunav, Sava te Drava, čiji su tokovi prirodne poveznice zapadne i srednje s jugoistočnom Europom. Desni pritoci Save, koje teku s bosanskih planina, dio su prirodnih komunikacija koje su vodile prema istočnoj strani Jadrana. Zbog tako povoljnog zemljopisnog položaja na raskrižju putova, plodne zemlje i ljudi koji su je tisućljećima obrađivali, taj je prostor oduvijek predstavljao važnu pozornicu vjekovnih mijena ljudskog razvoja, pa tako i tijekom željeznog doba.

Početak željeznog doba u hrvatskom Podunavlju zbio se u kulturološkim okvirima daljske i bosutske grupe, koje su se razvile u mlađoj fazi kasnog brončanog doba krajem 2. tis. pr. Kr. kao rezultat niza društvenih i ekonomskih promjena u Karpatskoj kotlini i jugoistočnim Alpama.

Izrada i uporaba željeznih predmeta počela ...

Opširnije

Kaciga, prsna ploča, knemide, koplja, sjekira, konjske žvale, ukrasne igle i okov pojasa (Izbor iz groba 1, tumula IV). - 7. st. pr. Kr., grupa Martijanec-Kaptol. - Kaptol-Čemernica (Požega). - Arheološki muzej u Zagrebu; P-11353; P-11355; P-11354; P-11373; P-11374; P-11372; P-11357; P-11369, P-11370; P-11356.

Željezno doba

Starije željezno doba

Mlađe željezno doba