Tematske cjeline

Poratna književnost: od 1945. do danas

Uz Cesarića i Tadijanovića, na području pjesništva potrebno je istaknuti još nekoliko imena. Zavičajna bukolička tematika pokreće poeziju Miroslava S. Mađera, a velik lirski raspon i obnoviteljsku energiju ima poezija produktivnog Zlatka Tomičića. Za razliku od spomenutih, Boro Pavlović bio je izrazito sklon poetici eksperimenta i provokacije, bliske avangardističkom konstruktivizmu i ludizmu. Demistificirao je poeziju shvaćajući je kao čistu označiteljsku praksu i rad jezika. Pavlović je načeo problem trošivosti jezika koji je postao opsesijom u poeziji Branka Bošnjaka, a na sličnoj je poetičkoj liniji i pjesništvo Zvonka Makovića. Rasulom jezika (i svijeta) bavi se i Dubravka Oraić Tolić, a u postmodernističkoj dionici hrvatskoga pjesništva posebno se izdvaja ime Baranjca Delimira Rešickog, pripadnika generacije okupljene oko časopisa „Quorum“.

Živosti suvremene hrvatske pjesničke scene pridonose i brojni drugi pjesnici iz Slavonije, među kojima treba istaknuti autors ...

Opširnije

ke rukopise Gorana Rema, Miroslava Mićanovića, Krešimira Bagića, Lane Derkač, Božice Zoko, Tvrtka Vukovića i dr.

I na području proze zadržat ćemo se samo na najznačajnijim imenima. A tu svakako jedno od prvih mjesta pripada Požežaninu Matku Peiću, vrsnom povjesničaru umjetnosti, ali i ponajboljem putopiscu suvremene hrvatske književnosti. Žanr putopisa dobio je u Peićevoj izvedbi novu estetsku dimenziju. Vukovarac Pavao Pavličić zacijelo je autor jednoga od najvećih proznih opusa u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Njemu u našim okvirima pripada ključna uloga u otporu elitističkomu literarnom konceptu. Strastveno odan narativnoj kombinatorici i privlačnoj energiji zapleta, on je u hrvatski roman i novelu vratio priču i pripovijedanje. Nakon proboja s kratkom fantastičnom prozom, piše kriminalističke romane s elementima socijalne kritike, a u kriminalističku fabulu često uvodi fantastične ili iracionalne elemente. Reminiscencije na rodni Vukovar prisutne su već u lirskoj prozi Dunav, no Domovinski rat i sudbina rodnoga grada uzrokovali su tematski zaokret prema osobnoj povijesti, težnji za očuvanju prostora i kolektivne memorije. Vezani uz zavičaj i tradicionalni narativni izričaj su i Drago Kekanović, Stjepan Tomaš, a prostor Slavonije kao izvor živih uspomena, toplih emocionalnih stanja i privilegiranih ugođaja oživjela je i Julijana Matanović u intimističkoj autobiografskoj prozi Zašto sam vam lagala. Po širini čitateljske recepcije Novogradišćanac Miro Gavran stoji uz bok Pavličiću. Okušao se u raznim žanrovima, no bogat i razveden prozni opus ostao je ipak u sjeni njegova dramskog stvaralaštva. Posve samosvojno mjesto u suvremenoj hvatskoj prozi pripada Stanku Andriću koji u svojim tekstovima spaja privatnu i kolektivnu povijest, naraciju i historiografiju u duhu poetike novog historizma.

Za vrijeme Domovinskog rata na Slavoniju, Baranju i Srijem pao je najveći teret kolektivnog stvaranja i ratnih razaranja. Za vrijeme rata muze nisu šutjele pa bilježimo niz tekstova u kojima je surova ratna zbilja ovjekovječena različitim spisateljskim strategijama. Obranu i agoniju Vukovara ovjekovječio je legendarni Siniša Glavašević u svojim Pričama iz Vukovara, a potresan roman-kroniku o opsadi i padu grada napisala je novinarka Alenka Mirković (91,6 Mhz. Glasom protiv topova). Ispisano krvlju, ali i silno akumuliranom nacionalnom energijom, slavonsko ratno pismo kao istinsko pismo kulture (G. Rem) progovorilo je autentičnim glasom u brojnim knjigama i kulturnim projektima.

(Izvor teksta: Nemec, Krešimir. Udio Slavonije, Baranje i Srijema u hrvatskoj književnosti 19. i 20. stoljeća // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 531-538.)

Pavao Pavličić: Dunav. - Zagreb, 1983. - Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb.

Predmeti vezani uz temu