Pisano gradivo osmanskog doba
Prvorazredne povijesne spomenike slavonske, srijemske i baranjske povijesti čuva glasovita Zbirka isprava (Urkundenreihen) u Austrijskom državnom arhivu, unutar koje su napose važne turske isprave i državna pisma (Türkische Urkunden und Staatsschreiben) od 1527. do 1860. Na prvom mjestu ističemo izvorne ratifikacijske isprave osmanskih sultana za mirovne ugovore sklopljene na ušću Žitve 1606., u Srijemskim Karlovcima 1699., u Požarevcu 1718. i Beogradu 1739. Tim ispravama hrvatsko-osmanske granice dobivale su tijekom povijesti svoje međunarodno-pravno priznanje, a svjedočanstva učvršćenja novoga poretka na jugoistoku Europe ostala su aktualna i danas. Naime, granica Slavonije prema Bosni, uspostavljena sredinom toka rijeke Save 1699., proširena 1718. na uzak pojas južno od riječnoga toka, vraćena na prethodno stanje 1739., i danas je dio državne granice Republike Hrvatske.

(Izvor teksta: Filipović, Ivan. Izvori za povijest Slavonije u Austrijskom državnom arhivu // Slav
...
Kralj Leopold objavljuje svjedočanstvo o miru sklopljenom između njega i sultana Mustafe Hana, sklopljenog "pod šatorima" u Karlovcima, u Srijemu, 26. siječnja 1699. te tekst samog mira koji se sastoji od dvadeset točaka. - 16. 2. 1699. - Beč. - Hrvatski državni arhiv; 430-192-35-69.
Predmeti vezani uz temu