Brončano doba
Brončano doba (2500. - 800. god. pr. Kr.) obilježila je različitost kulturnih pojava koje su bile uvjetovane reljefnom raznolikošću i otvorenosti prostora ravnicama triju velikih rijeka: Dunava, Drave i Save. U tom razdoblju legura bakra i kositra (bronca) postaje osnovnom sirovinom za izradu predmeta što su se koristili u svakodnevnom životu. Materijalni dokazi o ranoj preradi bakra i tzv. arsenskoj bronci na ovom prostoru zabilježeni su već u vrijeme vučedolske kulture.

Tijekom brončanog doba podizala su se brojna naselja, najčešće na blagim uzvisinama, u blizini vodotoka, često uz povoljan prijelaz. Takvi su se položaji zaposjedali još od neolitika te su nastala tzv. naselja tel-tipa (Ilok, Vinkovci). Neka su pak bila podignuta u blizini mjesta na kojima su postojala starija naselja (Osijek-Tvrđa, Dalj-Livadice). Paljevinski način pokapanja uobičajen je tijekom cijelog brončanog doba. Samo je u srednjem brončanom dobu zabilježeno nekoliko kosturnih grobova (Erdut, D
...
Nalazi iz paljevinskog groba. - daljska grupa, 9. st. pr. Kr. (kasno brončano doba). - Dalj, vinograd Panišić. - Arheološki muzej u Zagrebu; P-7066; 7064; 7055.
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba