Prizori iz tradicijskog seljačkog života
Kad je riječ o društvenome životu i strukturi hrvatskog seoskog društva u Slavoniji, Baranji i Srijemu u prvoj polovici 20. stoljeća, valja naglasiti da je tada za svoje stanovnike selo kao mjesto življenja bilo i prostorom unutar kojeg se uspostavljao najveći broj kontakata pojedinaca i obitelji. Seljački se život odvijao unutar užih ili irih obitelji, familija, unutar dobno i rodno određenih skupina te u suradnji sa susjedima i rođacima. Crkvena župa, najčešće sastavljena od nekoliko susjednih sela, nešto je širi okvir unutar kojeg se odvijala seoska društvenost, osobito nedjeljom i blagdanom. Iako je okupljala susjedna sela, župa nije smanjivala ulogu seoske zajednice u stvaranju osjećaja pripadnosti: u Slavoniji se stanovnici pojedinih župnih sela nisu u crkvi miješali, negu su se smještali na mjesta koja su bila unaprijed određena za svako selo. Pri tom su se nakićene Šokice iz pojedinih sela natjecale koja će ljepše i bogatije izgledati. Blagdan župnih svetaca-zaštitnika – god, k ...
Slavko Tomerlin: Svadba. - 1927. - Etnografski muzej u Zagrebu; 328/43.
Predmeti vezani uz temu