Tematske cjeline

Glavnina Slavonije u zaleđu vojnokrajiškog pojasa potpala je nakon oslobođenja od Turaka pod upravu bečke Dvorske komore. Prema željama tadašnjeg cara Leopolda I. Habsburgovca (1655.-1705.) novostečeni krajevi prodajom ili darovanjem postali su posjedi zaslužnih pojedinaca. Između 1698. i 1702. komorska komisija popisala je civilno područje Slavonije i uredila porezni sustav. Odmah je počela i “dekameralizacija”, odnosno rasprodaja slavonskih vlastelinstava. Najprije su habsburškom plemstvu prodana vlastelinstva Našice, Sirač, Brestovac i Velika. Kao naknadu za znatnu novčanu pomoć protuturskom ratu i u znak zahvalnosti papi Inocentu XI. za moralnu potporu, car Leopold je papinu nećaku, rimskom knezu Liviju Odescalchiju predao iločko vlastelinstvo s naslovom srijemskog vojvode. Na sličan je način cerničko vlastelinstvo pripalo generalu i barunu Maksimilijanu Petrašu, a grof Caraffa je za svoj rad nagrađen voćinskim vlastelinstvom. Isti se proces habsburške “refeudalizacije” u Slavoniji ...

Opširnije

Izvještaj Caraffine komisije Dvorskoj komori. - 1698. - s.l. - Dijecezanski arhiv u Đakovu; 401.

Civilna Slavonija (Provincijal)

Pisani izvori i arhivsko gradivo

Likovna ostavština plemićkih obitelji