Počeci književne kulture u Slavoniji, Srijemu i Baranji
Kao i u ostalim regijama, i u Slavoniji i u Srijemu, najstariji spomenici pismenosti su oni uklesani u kamen. Posrijedi su, u većini slučajeva, nadgrobni natpisi. S mjesta gdje je stajala benediktinska opatija na Rudini, na južnoj strani Psunja, potječe više pisanih ulomaka, od kojih su najcjelovitiji jedan na latinskom i jedan na hrvatskom jeziku (+BRAT IAN+). Oba su mogla nastati u 12. ili 13. stoljeću. Važnost potonjega za ranu povijest hrvatske pismenosti sažeta je u komentaru Radoslava Katičića: „To je, koliko se do sada zna, najstariji hrvatski tekst s područja između Save i Drave. Ujedno je to najstariji spomenik koji svjedoči o uporabi latinice za pisanje hrvatskih tekstova... „ (Katičić, 1994.).

Pismenosti o kojoj svjedoče kameni natpisi slična je po dva obilježja pismenosti diplomatičkih listina: počeci su objema, za ovdašnje prilike, vrlo rani pa označavaju i početak srednjovjekovne pismenosti na slavonsko-srijemskom tlu uopće; i prostorni im je razmještaj
...
Čudesa sv. Ivana Kapistrana (faksimil). - 15. stoljeće. - Napulj, Biblioteca Nazionale.
Predmeti vezani uz temu