Umjetnička glazba
Prva središta oko kojih se razvijao kulturni život u Slavoniji, Baranji i Srijemu nakon povlačenja Turaka bili su crkve i samostani, utvrde, a ubrzo zatim i plemićki dvorci i imanja. O sakralnoj glazbenoj sceni najraniji podaci sežu u isusovačke kolegije i rezidencije, gdje se poučna rappresentatione sacra s glazbenim brojevima izvodila u posebnim prigodama, osobito oko Uskrsa i Božića. Uz crkvenu inicijativu, ni svjetovni sadržaji i zabava nisu izostali, bilo u vojnim, plemićkim, a ubrzo i građanskim okvirima. Vojne jedinice u vrijeme Vojne krajine imale su svoju glazbu, o čemu svjedoče onodobna pisana i likovna izvješća. Blizina turskih vojnika i njihovih običaja utjecali su i na obličje i način muziciranja vojnika, a među najpoznatijima su bili Trenkovi panduri koji su na turski način ujedinili sviralu i bubanj, praveći pri tom veliku buku i sijući strah na granici. Usporedo se javljaju i svjetovne glazbeno-kazališne inicijative. Prvi sporadični podaci o glumcima i kazalištu ...
Svečana zastava pjevačkog društva "Vijenac". - 1907. - Požega. - Gradski muzej Požega; 209.
Predmeti vezani uz temu