Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Jezik i književnost
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Molitvenici, nabožna književnost
Molitvenici, nabožna književnost
Sliku stare slavonske književnosti grade djela, uglavnom prosvjetiteljskih orijentacija (M. A. Relković, Đ. Rapić, V. Došen, A.T. Blagojević, J. S. Relković), zatim baroknih (A. Kanižlić, A. Ivanošić) i klasicističkih orijentacija (M. P. Katančić), čemu treba pridružiti i vjersku knjigu, čiji vrsni sastav N. Andrić metaforički određuje kao
istine katoličanske
(katekizmi),
putove nebeske
(molitvenici),
zrcala istine
(različita
genera
moralno-poučne proze),
živote Božjih ugodnika
(hagiografski spisi). Unutar slavonske vjerske knjige 18. stoljeća koja se potvrđuje kao razveden i produktivan književni subsistem (kojemu osim već spomenutih katekizama, molitvenika i hagiografskih spisa treba pribrojiti i: abecevice, pučku crkvenu pjesmu, lekcionare, prijevode pojedinih dijelova Svetoga pisma, prijevod Biblije, prijevode iz crkvenih otaca, pučke knjižice o raskolu između Istočne i Zapadne crkve, crkvenu dramu), posebno je vrijedno izdvojiti molitvenike.
...
Opširnije
/>
Vrlo niska razina kulturnog života u Slavoniji 18. stoljeća dobrim je dijelom bila određena vremenom neposredno nakon odlaska Turaka. Književni je život bio tek u zametku, a njegovu su razvitku, među ostalim, pripomogli i molitvenici, i to u prvom redu zahvaljujući svojoj polifunkcionalnosti. Uz molitveničko štivo koje je zadovoljavalo vjersko-pragmatične potrebe slavonskog čovjeka, molitvenici su donosili i minimalna svjetovna znanja. Slavonskim je piscima bilo jasno da su zaostaloj i nepismenoj Slavoniji 18. stoljeća potrebne knjige koje će neobrazovana čitatelja istovremeno učiti moliti, ali i propovijedati i poučavati kršćanskomu nauku, zatim kroz verzificirane tekstove tumačiti vjerske istine, ali isto tako i usvajati elementarna svjetovna znanja koja se odnose i na grafiju materinskog jezika, i na znanja iz zemljopisa, povijesti pa čak i iz matematike (npr. tablicu množenja ukomponirao je Relković u svoje
Slavonske libarice
).
Kasnijom diferencijacijom kulturno-društvenog života polifunkcionalnost molitvenika polako nestaje; molitvenik sve više postaje samo molitvena knjiga, na čijim su stranicama ispisane molitve, a ne i traktati u obranu nacionalnog identiteta ili poduke iz materinskog jezika, zemljopisa, povijesti, matematike, odnosno na čijim se stranicama više ne moraju skrivati i dotjerani artificijelni književni tekstovi, koji danas imaju svoje mjesto u povijestima stare hrvatske književnosti, ali koji u svoje vrijeme nisu bili prepoznati kao takvi.
(Izvor teksta: Šundalić, Zata.
Cvitak pokorni
(ili o molitvenicima u Slavoniji u 18. stoljeću) // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 505-512.)
Antun Kanižlić: Bogolyubnost molitvena na poshtenye prisvete Troice jedinoga Boga, Blaxene Divice Marie i svetih... - 5. izd. - Zagreb, 1893. - Franjevački samostan sv. Križa, Osijek.
Predmeti vezani uz temu
stranica
1
od
3
prva
|
prethodna
|
slijedeća
|
zadnja
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.