Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Ribarstvo
Ribarstvo
Uz svaki od riječnih tokova, bara, povremeno popljavljivanih područja i uređenih vlastelinskih ribnjaka kojih je bilo još u 18. stoljeću, razvio se neki od oblika ribolova. Tamo gdje su u ribolov išli pojedinci radi zabave, ulovom se povremeno dopunjavao jelovnik, dok se višak darivao i vrlo rijetko prodavao. Kod povremenih većih ribolovnih pothvata, udruživalo se po nekoliko članova iste obitelji, pa su ribolovci ulov međusobno dijelili, a često i prodavali.
Ribolov je uglavnom bio dopunska djelatnost kojom su se povremeno, u razdobljima zatišja od većih poljodjeljskih poslova, bavili udruženi bliži rođaci. Oni su zajednički plaćali zakupninu, izrađivali i popravljali pribor (mreže), odlazili u ribolov i na jednake dijelove dijelili ulov i prihod od prodane ribe. Uz veće riječne tokove razvio se poluprofesionalni i profesionalni ribolov, koji je predstavljao dopunsku ili osnovnu djelatnost obitelji, pa čak i organiziranu u ribarske cehove (poslije zadruge) s razvijeno
...
Opširnije
m strukovnom strukturom, od majstora, kalfe, šegrta... S obzirom na razmjere u kojima se pojedinac bavio ribolovom, ali imajući u vidu i vrstu ribe koja se lovi, ribarski se alat dijeli na veliki i mali, a s obzirom na tehniku lova, na udičarski stajaći i povlačni alat. Korištenje velikoga, odnosno malog alata bilo je određeno i imovinskim statusom ribara. Isto vrijedi i za čamce, pa su siromašniji ribari lovili sami iz čiklje, dok su bolje stojeći ribari koristili velike, tzv. laptaroške čamce i lovili u kompanijama ili partijama sa 6 – 12 ljudi.
Ribarstvo je na cijelom području razvijeno u različitim oblicima i s različitim značenjem za lokalno gospodarstvo, od sporedne djelatnosti ili zabave do gospodarske grane, važnost koje su određivali prirodni uvjeti, pa je ribarstvo na područjima većih vodotokova, napose Dunava i Kopačkog rita doseglo razmjere obrta, osobito vukovarsko područje koje je razvilo pravu ribarsku privredu u kojoj su propisima bili regulirani svi njezini aspekti – status ribara, način lova, upotreba sprava te prodaja ulova.
(Izvor teksta: Šestan, Ivica. Gospodarstvo. // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 53-64.)
Mreža za hvatanje riba,
sak
. - 1978. - Šaptinovci. - Zavičajni muzej Našice, 4396.
Predmeti vezani uz temu
stranica
1
od
2
prva
|
prethodna
|
slijedeća
|
zadnja
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.