Tematske cjeline

U Slavoniji je od vremena kralja sv. Stjepana I. (997. - 1038.) u optjecaju ugarski srebrni novac. Dva ugarska srebrnjaka kralja Ladislava I. (1077.- 1095.) iskopana su u grobovima na položaju Ovčara kod Čepina, gdje su pronađeni i grobovi s ugarskim novcem iz 14. i 15. stoljeća.

Potkraj 12. i početkom 13. stoljeća dogodio se u novčarstvu Hrvatske značajan preokret. Kovan je prvi autonomni novac – hrvatski frizatik hercega Andrije (1196. - 1204.), za vladavine kralja Emerika. Pravo kovanja omogućeno mu je temeljem tradijcije dinastije Arpadovića, po kojoj su „mlađi kraljevi“ ili hercezi imali pravo kovati svoj novac.

Od oko 1255. do 1364. kraljevim se dopuštenjem u Kraljevini Slavoniji kovao poseban pokrajinski srebrni novac, banski denar ili banovac (denarii banales). Kovnica se prvotno nalazila u Pakracu, na granici Križevačke županije s Požeškom, a poslije u Zagrebu. Slavonski su denari od početka do kraja zadržali prepoznatljiv tipološki obrazac ...

Opširnije

Ostava Žigmundova novca. - 14. - 15. st. - Čokadinci kod Osijeka. - Muzej Slavonije Osijek; 16.922-SN-27.

Predmeti vezani uz temu