Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Novi vijek
Vojna krajina
Vojna krajina - 18/19 stoljeće
Pobjede u bitkama kod Sente (1697.) i Petrovaradina (1716.), u kojima se iskazao vojnički genij princa Eugena Savojskog, omogućile su Habsburškoj Monarhiji povoljno razgraničenje s Osmanlijama, utvrđeno Mirom u Požarevcu 1718. Time se ostvarila privremena ekspanzija na Balkan, a Monarhija je Beogradskim mirom 1739. svoje južne granice konačno ustalila na Savi i Dunavu.
Usporedno s razgraničenjem dvaju carstava, u Slavoniji je tekao proces unutrašnjeg razgraničenja. Slavonija i Srijem podijeljeni su na dvije administrativne cjeline: civilni Provincijal i Slavonsku vojnu krajinu, odnosno Granicu. Vojnokrajiški dio, to jest južni posavski i podunavski pojas širine jedne milje, stavljen je 1702. pod neposrednu vojnu upravu Ratnog vijeća u Grazu (poslije Dvorskog ratnog vijeća u Beču). Do 1783. Generalat Slavonske vojne krajine nalazio se u osječkoj Tvrđi, a poslije je premješten u Petrovaradin. Problem financiranja Vojne krajine habsburške su vlasti u Slavoniji riješile uspos
...
Opširnije
tavom sustava u kojem vojnike opremaju i uzdržavaju sami krajiški stanovnici, dobivajući zauzvrat zemlju na besplatno uživanje. Redovitu vojnu službu graničari su vršili u brojnim čardacima na graničnom kordonu te u velikim baroknim tvrđavama što su, prema tada vladajućem obrascu S. de Vaubana, tijekom 18. stoljeća podignute u Staroj Gradiški, Brodu na Savi, Srijemskoj Rači i Petrovaradinu te u Osijeku, u zaleđu Vojne krajine. Strogi režim života na Granici bio je tek malo ublažen u slobodnim vojnim komunitetima, naseljima koja su bila početak urbanizacije u vojno-agrarnom okruženju Granice. Od sredine 18. stoljeća takvi komuniteti osnivaju se u Staroj i Novoj Gradiški, Brodu, Vinkovcima te u Mitrovici, Zemunu, Karlovcima i Petrovaradinu u Srijemu.
Vojna krajina se kao zaseban vojno-administrativni sustav održala i većim dijelom 19. stoljeća jer je odgovarala interesima bečkog dvora. Tek je 1873. provedeno njezino razvojačenje, a 1881. ujedinjena je s ostatkom Hrvatske i stavljena pod jurisdikciju hrvatskog bana i Sabora.
(izvor teksta: iz postava izložbe)
Popis čardaka (Chartacken Compagnien) u Slavonskoj vojnoj granici, prema ustroju ustanovljenom 1734. - Hrvatski državni arhiv, 430-1735-2-9
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.