Tematske cjeline

Drugu polovicu posljednjeg tisućljeća prije Krista u većem dijelu zapadne i srednje Europe svojom prepoznatljivom ostavštinom obilježila je latenska kultura koja predstavlja materijalni izričaj brojnih keltskih zajednica. Tijekom druge polovice 4. st. pr. Kr. keltske su zajednice naselile i slavonsko-srijemski prostor čime započinje razdoblje mlađeg željeznog doba. Prema antičkim pisanim izvorima i prikupljenim nalazima, poznato je kako su u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu, kao zapadnom području rasprostiranja, obitavali Skordisci, dok su se na tlu srednje Podravine naselili Taurisci, što je predstavljalo njihovo istočno rubno naseobinsko područje. Skordisci su razvili složenu mrežu naseljenosti koja je uključivala utvrđena naselja zaštićena visokim zemljanim bedemima, palisadama i dubokim jarcima, zatim tzv. otvorena naselja-sela te imanja-salaše na kojima je obitavalo po nekoliko obitelji. Utvrđena naselja poput Dirova brijega u Vinkovcima, Gradina u Privlaci i Oroliku, Damića ...

Opširnije

gradine u Starim Mikanovcima, Paljevina u Donjoj Bebrini, Donjeg grada u Osijeku, Sotina ili Iloka, bila su njihova politička, administrativna, religiozna, trgovačka i radionička središta koja su predstavljala sjedišta manjih teritorijalnih jedinica. Važan indikator trgovine, ali ujedno i prikaz etničkih identiteta predstavljaju nalazi novca čija pojava označava početak novčane privrede. Kelti su kovali zlatni, srebrni i brončani novac.

S keltskim naseljavanjem, osim novih oblika oružane opreme, oruđa i nakita, nastupaju i nova, dotad nepoznata tehnološka znanja koja će u znatnoj mjeri unaprijediti svakodnevni život stanovnika južne Panonije. Uvođenje lončarskog kola omogućilo je serijsku izradu velikog broja istih keramičkih posuda. Kvalitetnija produkcija željeznih predmeta, prije svega različitih oblika oruđa, od kojih se neka pojavljuju prvi put i nepromijenjena su sve do danas (kosa, srp, škare, kliješta), omogućila su jednostavniju i produktivniju obradu zemlje.

Svoje pokojnike Skordisci su spaljivali sa svim osobnim predmetima te su ih polagali u grobove s popudbinom u hrani i piću, budući da su vjerovali u besmrtnost duše i njezino ponovno rođenje. U vrijeme naseljavanja, najvažniju je ulogu imao istaknuti ratnički sloj koji ocrtavaju mačevi u koricama, bojni noževi, koplja i središnja pojačanja od štitova (umbo). U grobovima žena nalaze se predmeti nošnje kao što su pojasevi i fibule te nakit (narukvice, naušnice, prstenje, ogrlice) čije kombinacije pokazuju njihovu etničku pripadnost, ali i česte promjene mode i stila. Brojni nalazi naoružanja, elemenata nošnje i nakita pronađeni su u Dalju, Osijeku, Sotinu, Vukovaru i Vinkovcima. Najveće je dosad istraženo groblje na Zelenom polju u Osijeku s istaknutim nalazima ženske nošnje, od koje se ljepotom izdvaja brončani pojas s kopčom u obliku glavice konja koji je ukrašen crvenim emajlom. Za proučavanje ratničke opreme iznimno su važni nalazi iz groba ratnika iz Batine s prilozima željezne kacige, mača s ukrašenim koricama, štitom i kopljem.

(izvor: iz postava izložbe)

Kaciga. - mlađe željezno doba, latenska kultura, 1. st. pr. Kr. - rijeka Sava u Donjoj Varoši pokraj Stare Gradiške. - Arheološki muzej Osijek.

Predmeti vezani uz temu