Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Zauzevši 582. Sirmij (Srijemsku Mitrovicu), Avari su do kraja 6. stoljeća ovladali čitavom južnom Panonijom. Novi etnički element koji je na taj prostor nanijela avarska prevlast bili su u prvom redu njihovi nešto pitomiji istočnoeuropski saveznici i podanici Slaveni. Istodobno se na šire područje istočnojadranskog zaleđa tada naseljavaju Hrvati.
Od pada Sirmija u ruke Avara (582.), Panonija uglavnom nestaje s obzora tadašnjeg pismenog svijeta sve do potkraj 8. stoljeća. Arheološki nalazi jedini nam mogu donekle rasvijetliti prilike u međurječju Save i Drave tijekom dvaju “tamnih” avarskih stoljeća. Na europsku povijesnu pozornicu Panonija se vraća zahvaljujući ratnim pohodima kojima je 791.-803. franačka država Karla Velikog srušila avarski kaganat i zamijenila ga svojom prevlašću nad slavenskim kneževinama. Ipak, 9. stoljeće u međurječju Drave i Save obilježeno je borbom za prevlast između Franaka i Bugara, čiji su kanovi tada vladali širokim prostorima oko donjeg D
...
Opširnije
unava. Međurječno Slavonsko gorje tu se nameće kao vjerojatna prirodna granica između franačke i bugarske sfere političke dominacije.
Nema sumnje da se tijekom 9. stoljeća radilo i na obnovi kršćanstva u južnoj Panoniji, u čemu su glavnu ulogu vjerojatno imali misionari iz franačke Akvileje. Veći stupanj samostalnosti ovdašnjih slavenskih knezova redovito je pratilo i okretanje bizantskom kršćanstvu. Znamenita moravsko-panonska misija Konstantina Ćirila i Metoda mogla je ostaviti traga i južno od Drave.
Doseljavanje Mađara u panonsko-karpatsku nizinu na prijelazu 9. u 10. st. događaj je koji je uvelike utjecao na povijest međurječja Drave i Save. Mađari su vjerojatno poslije smrti bugarskog cara Simeona (927.) Bugarima preoteli donji dio dravsko-savskog međurječja s dijelovima Srijema, to jest glavninu stare Sirmijske Panonije. Zapadno odatle mađarske vlasti tada nije bilo. Pokrštena i sve snažnija ugarska država u Podunavlju u više se navrata upletala i u zbivanja u Hrvatskoj, ali o njezinu širenju južno od Drave nema podataka prije vremena kralja Ladislava I. Arpadovića (1077.-1095.). Sve veći utjecaj ugarskih kraljeva na političke prilike između Drave i Jadrana doživio je vrhunac poslije smrti hrvatskoga kralja Zvonimira (1089.). Ladislav I. pripojio je ubrzo nakon toga svojoj državi panonski prostor od Drave do početaka planinskog dijela Hrvatske, tj. prostor koji će poslije biti poznat kao Kraljevina Slavonija.
Izvor teksta: Seoba naroda i srednji vijek : vodič kroz stalni postav : Arheološki muzej Osijek, veljača, 2009 / [autori tekstova Zvonko Bojčić... [et al.] ; fotografije Marin Topić ; crteži Miran Blažek]. - Osijek : Arheološki muzej, 2009.)
Opeka s natpisom. - druga pol. 6. st. - Srijemska Mitrovica. - Arheološki muzej u Zagrebu; 3403.
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.