Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Kazalište
Slavonski Brod
Slavonski Brod
Za kazališnu tradiciju Slavonskog Broda od iznimne je vrijednosti predstava Judit, victrix Holofernis, kojoj latinski naslov glasi "Actio comica idiomate ilirico, producta a iuventute gymnasii Brodensis". Jedinu sačuvanu rukopisnu dramu iz Slavonije u 18. stoljeću prepisao je Andrija Antun Brlić u Osijeku između 1774. i 1780. (T. Matić), a njezinim se tvorcem smatra Tomo Tuzlić. Dramu su prikazali đaci franjevačke gimnazije na hrvatskom jeziku oko 1770., a Andrija Antun Brlić kao parvist tumačio je Juditinu sluškinju, Habramu, dok je T. Tuzlić donio Juditu. Didaskalije na latinskom jeziku upućuju na izvođenje predstave u kojoj je prema popisu likova sudjelovalo osamdesetak izvođača, a u središnjem dijelu (interludiju) pojavljuju se likovi Hanswursta i Colombine. Pojedini lokalizirani dijelovi teksta (aluzije na život u Brodu, na turske običaje i Vojnu krajinu) uspostavljaju interaktivan odnos izvođača i gledatelja, što je svojstvenost bečke, ali i slavonske inačice pučkog igrokaza. Bro
...
Opširnije
dska je Judita izvedena pod naslovom Slavonska Judita u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 20. siječnja 1994. Pretpostaviti je da su u 18. stoljeću uprizoreni i neki komadi franjevačkog pisca i dramatičara Ivana Velikanovića, a zanimanje za kazalište budi se ponovno početkom 19. stoljeća i njegov nosilac je Ignjat Alojz Brlić. Sredinom 19. st. vojnički je kapetan Fohmann izgradio u brodskoj tvrđavi kazališnu dvoranu u kojoj su, osim diletantskih predstava na njemačkom, izvedeni i neki hrvatski komadi I. A. Brlića. Kronika bilježi da su do kraja stoljeća u Brod povremeno dolazile njemačke / austrijske trupe, a tada se stvara Narodno dobrovoljačko kazalište koje poslije prerasta u Narodno dobrovoljačko kazališno društvo u Brodu na Savi. Najznačajnija ličnost u 19. st. koja se istaknula na području književnosti vezane za kazališnu umjetnost bio je Hugo Badalić, pisac libreta za operu Ivana pl. Zajca “Nikola Šubić Zrinjski”.
Gradsko kazalište u Slavonskom Brodu djeluje od 1. siječnja 1949. Prva premijera bila je drama M. Feldmana “Iz mraka”, izvedena 12. veljače 1949. u režiji Antuna Vlašića.
(Izvor teksta: Bogner-Šaban, Antonija. Ceresova i Dionizijeva prikazbena poslanica. // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 553-569.)
Slavonska Judita (kazališna knjižica). - premijera 20. siječnja.1994. - Osijek. - Arhiv Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU.
Predmeti vezani uz temu
stranica
1
od
1
prva
|
prethodna
|
slijedeća
|
zadnja
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.