Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Kazalište
Požega
Požega
Izuzmu li se deklamacije ili tijelovske procesije, Požežani su 27. kolovoza 1715. prvi put vidjeli pravu kazališnu predstavu. Naslov i sadržaj nije poznat, ali se zna ime Ivana Žagara, njezina redatelja. Godine 1718. održana je predstava
Sapritius et Nicephorus
na trgu pred crkvom, a prema pretpostavkama F. Fanceva, izvedena je na hrvatskom jeziku jer su gledateljima dijeljene periohe (kazališne cedulje) tiskane na latinskom, njemačkom i francuskom, koje su imale objasniti sadržaj predstave. U isusovačkoj predstavi Efrem iz 1723. u režiji Baltazara Gregorića među nagrađenim glumcima bio je i karizmatični barun Franjo Trenk (lik Tomićeva igrokaza, Albinijeve operete praizvedene u Leipzigu, i drame Mujičića, Senkera i Škrabe). Za gimnazijskih dana glumac-amater u Požegi, a zatim književni povjesničar Toma Matić u studiji Isusovačke škole u Požegi (1698. – 1773.) iznosi da su se predstave priređivale u posebno uređenoj dvorani, a osim religiozne bila je zastupljena i svjetovna tema
...
Opširnije
tika. Tijekom 19. stoljeća domoljubi u Požegi prilozima pomažu Demetrovo Domorodno teatralno društvo, a sami osnivaju Dobrovoljno kazališno društvo 2. srpnja 1879., koje izvodi uglavnom komedije njemačkih i francuskih autora. Istodobno u Požegi djeluje i Narodno dobrovoljačko kazalište, pa su 25. listopada 1885. u svratištu „K zlatnom janjetu“ uprizorene komedije P. F. Trautmanna „Don Juan u Wiesbadenu“, „Krivi zaručnik“ A. Kotzebuea te „Graničari“ Josipa Freundereicha. Godine 1882. osnovano je Hrvatsko pjevačko društvo „Vijenac“ koje daje dramske (prva. 1888.) i glazbene predstave.
Narodno kazalište u Požegi ustrojeno je 1948. i djeluje do 1957. Prva je predstava bila drama Mateja Bora „Odrpanci“, 28. ožujka 1948. Zahvaljujući rezultatima i kulturnoj tradiciji poslije prestanka djelovanja Gradskog narodnog kazališta, kontinuitet predstava osigurava amatersko kazalište sve do kraja osamdesetih godina. Krajem prosinca 1994. obnavlja se kazališni život u Požegi. Gradsko kazalište Požega svečano je otvoreno 10. ožujka 1995. komadom Zvonimira Bajsića „Gle, kako lijepo dan počinje“.
(Izvor teksta: Bogner-Šaban, Antonija. Ceresova i Dionizijeva prikazbena poslanica. // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 553-569.)
Paul Franz Trautmann: Don Jouan u Wiesbadenu; August Kotzebue: Krivi zaručnik. - 1885. - svratište "K zlatnom janjetu". - Gradski muzej Požega; 13.005.
Predmeti vezani uz temu
stranica
1
od
3
prva
|
prethodna
|
slijedeća
|
zadnja
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.