Tematske cjeline

Bjelobrdsku kulturu (prema eponimnom nalazištu Bijelo Brdo, istočno od Osijeka) čini složena kulturna sinteza starosjedilačkoga i slavenskog naroda, s manje-više izraženim ili kontinuiranim impulsima iz staromađarske (novci i dio nakita), starohrvatske (dio nakita), kalifatske (ogrlice od kauri-pužića), ruske/kijevske (volinjske granulirane naušnice) i bizantske kulturne sfere (novci bizantskih careva Konstantina Porfirogeneta i Romana II, neke vrste nakita).

Bogat oblikovni registar njena inventara čine pretežito nakitne tvorevine (naušnice, karičice, prsteni, ogrlice, narukvice, aplike), zlatni bizantski novac u funkciji obola pokojniku, te križići koji indiciraju afirmaciju kršćanstva.

Inventarom se iz cijelog horizonta bjelobrdskih grobalja na redove izdvaja lokalitet Lijeva bara u Vukovaru, uz eponimni lokalitet Bijelo Brdo II, a značajniji lokaliteti u okolici su i Svinjarevci, Sarvaš, Vera, Daraž, Borinci, Vinkovci, Klisa, Donji Miholjac, Đak ...

Opširnije

Starohrvatske naušnice s tri jagode. - 10. - 12. st. - nekropola Daraž, Bošnjaci. - Zavičajni muzej Stjepana Grubera, Županja; SV-6-7.

Predmeti vezani uz temu