Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Doba osmanske vladavine - 16/17. stoljeće
Poslije Mohačke bitke u kolovozu 1526. i pogibije kralja Ludovika II. Jagelovića Hrvatska i Slavonija razilaze se u izboru kralja, jer se prva priklanja Ferdinandu Habsburgovcu, a potonja na saboru u Dubravi 1527. pristaje uz Ivana Zapolju. Posljedica su bile dinastičke borbe i krvav građanski rat koji je išao na ruku turskim osvajanjima.
Turci su do 1552. postupno zauzeli područje do Čazme, ali su se poslije poraza kod Siska (1593.) povukli na Ilovu. Tu se ustalila zapadna granica turskog osvajanja koja određuje novovjekovno poimanje “Slavonije”.
Na osvojenom prostoru Turci su ustrojili tri sandžaka: Pakrački (ili Cernički), Požeški i Srijemski sa središtem u Iloku. Kako je to bio pogranični kraj prema habsburškim zemljama, u njemu su boravile jake vojne posade organizirane u serhat, neku vrstu “vojne krajine”. Dio stanovništva, osobito u gradovima, prešao je na islam, ali je odnos prema kršćanima, osobito u kasnijem razdoblju, bio blaži nego u dr
...
Opširnije
ugim, istočnijim dijelovima Osmanskog Carstva. Duhovnu brigu o katoličkom puku vodili su uglavnom franjevci koji su u osmanskoj Slavoniji održavali samostane u Našicama i Velikoj, a neko vrijeme i u Šarengradu. Doseljeni pravoslavni Srbi i Vlasi uspostavili su svoje crkveno središte u manastiru kod Orahovice. Pod osmanskom vladavinom proširila se i kalvinska inačica protestantizma (Tordinci, Bilje, Kneževi Vinogradi).
U doba Osmanlija porasla je prometna i gospodarska važnost Osijeka, gdje je sagrađen veliki drveni most preko Drave i močvara na lijevoj obali sve do utvrđenog gradića Darde u Baranji, dugačak otprilike osam kilometara. Poslije turskog poraza kod Beča 1683. počeo je rat za oslobođenje Ugarske i Slavonije. Kraj turskog razdoblja u povijesti Slavonije obilježava u vojnom smislu pobjeda kod Slankamena 1691., a u političkom habsburško-osmanski mir sklopljen 1699. u Srijemskim Karlovcima.
(Izvor teksta: iz postava izložbe)
Simbolički prikaz mira u Srijemskim Karlovcima 1699. - s.d. - s.l. - Hrvatski državni arhiv; 903, 1449.
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.