Eneolitik
Glavna značajka bakrenoga doba ili eneolitika (aeneus-mjeden, bakren, lithos-kamen) jest upotreba metala, i to bakra i zlata, za izradbu nakita, oružja i oruđa, iako je već potkraj neolitika čovjek ovladao novim tehnologijama, odnosno proizvodnjom metala, isprva se oslanjajući samo na površinske nalaze elementarnoga bakra.

Nositelji kultura bakrenoga doba, kao i u neolitiku, imali su poljoprivredno i djelomično nomadsko-stočarsko obilježje te su se uz sjedilački način života bavili zemljoradnjom, stočarstvom i lovom. Trgovina sirovinama kao i gotovim metalnim proizvodima zasigurno je imala najveće gospodarsko značenje kod eneolitičkih zajednica, poglavito vučedolske kulture. Lijevanje u dvodijelnim kalupima omogućavalo je proizvodnju većeg broja identičnih predmeta, odnosno serijsku proizvodnju.

I dalje je bilo uobičajeno pokapanje tijela u zgrčenu položaju, a primjenjivalo se i spaljivanje pokojnika. Takav podvojen ritus može se povezati s društveno-
...
Nakit iz ženskog groba. - bakreno doba. - Vukovar, Velika Skela. - Arheološki muzej u Zagrebu; P-2554-2557.
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika