Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Pretpovijest
Eneolitik
Eneolitik
Glavna značajka bakrenoga doba ili eneolitika (aeneus-mjeden, bakren, lithos-kamen) jest upotreba metala, i to bakra i zlata, za izradbu nakita, oružja i oruđa, iako je već potkraj neolitika čovjek ovladao novim tehnologijama, odnosno proizvodnjom metala, isprva se oslanjajući samo na površinske nalaze elementarnoga bakra.
Nositelji kultura bakrenoga doba, kao i u neolitiku, imali su poljoprivredno i djelomično nomadsko-stočarsko obilježje te su se uz sjedilački način života bavili zemljoradnjom, stočarstvom i lovom. Trgovina sirovinama kao i gotovim metalnim proizvodima zasigurno je imala najveće gospodarsko značenje kod eneolitičkih zajednica, poglavito vučedolske kulture. Lijevanje u dvodijelnim kalupima omogućavalo je proizvodnju većeg broja identičnih predmeta, odnosno serijsku proizvodnju.
I dalje je bilo uobičajeno pokapanje tijela u zgrčenu položaju, a primjenjivalo se i spaljivanje pokojnika. Takav podvojen ritus može se povezati s društveno-
...
Opširnije
ekonomskom strukturom određene populacije, a moguće ga je povezati i s počecima društvenog raslojavanja, koje je postalo moguće zbog akumuliranih viškova, razvoja stočarstva i metalurgije. Koliko je stočarstvo bilo važno za eneolitičke zajednice pokazuju nam i ritualni ukopi životinja, samostalno ili uz čovjeka, u sklopu eneolitičkih naselja koja su bila pretežno na uzvisinama ili uz rijeke na prirodno zaštićenim položajima. Postoje naselja u kojima se kraće živjelo, nakon čega su se stanovnici selili na povoljnije položaje, te dugotrajna naselja, koja su se stalno obnavljala. Takva dugotrajna naselja koja svoj brežuljkast oblik dobivaju stalnom izgradnjom, odnosno obnavljanjem kuća na istom mjestu tijekom duljeg vremena nazivaju se telovi.
Područje istočne Slavonije i Srijema ima važnu ulogu u sagledavanju eneolitičkih kultura. Naime, upravo je to matično područje nekih kultura - kostolačke, vučedolske. Sve eneolitičke kulturne pojave rezultirale su iznimnim bogatstvom arheoloških nalaza.
(izvor: iz postava izložbe)
Nakit iz ženskog groba. - bakreno doba. - Vukovar, Velika Skela. - Arheološki muzej u Zagrebu; P-2554-2557.
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.