Obrtnički rad
U prvoj polovici 19. stoljeća narodna je nošnja značajna za cjelokupno hrvatsko seosko stanovništvo, koje čini gotovo devedeset posto populacije, a tradicijski način odijevanja uobičajen je u to vrijeme i u mnogim gradovima, osobito kod onih stanovnika kojima je i u gradskoj sredini poljoprivreda osnovna grana gospodarstva. Međutim, od sredine 19. stoljeća život se na selu mijenjao i raslojavao pod utjecajima visokih modnih stilova, građanske kulture i industrijalizacije. Od starih životnih običaja i navika koji su u to vrijeme napuštani, tradicijsko ruho kao vanjsko obilježje jedne zajednice, bilo je među prvima. Najprije su muškarci postupno napuštali narodno ruho zbog različitih razloga, a u ženskom odijevanju sve su češći bili utjecaji tvorničkih tkanina i drugih materijala koje je nudilo tržište, miješajući se s tradicijskim elementima.

Građanski utjecaji na tradicijsku kulturu odijevanja širili su se preko različitih obrta i njihovih proizvoda, a u potpunosti su
...
Kaput kožuh. - 1942. - Bizovac. - Muzej Slavonije Osijek, E-1810.
Predmeti vezani uz temu