Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Poljodjeljstvo
Gospodarstvo prve polovine 18. stoljeća pretežno je poljodjeljsko, pa seljačka gazdinstva imaju više njiva nego pašnjaka, a osim pšenice uzgaja se proso i kukuruz. Stoka se uzgajala samo kao radna, tj. uzgajao se onoliki broj grla koliki je bio nužan za obradu zemlje. U takvim su se uvjetima, zbog male količine gnojiva, njive naizmjence ostavljale na ugaru. Najprije su sijali ozimu pšenicu, a nakon njezine žetve kukuruz koji su negdje sadili u redove, a drugdje sijali, pa čim bi iznikle niske stabljike, čupanjem ga prorjeđivali. Katkada su između stabljika još sadili grah i bundeve. Prema nekim izvorima, srpovi su u žetvi zamijenjeni kosama oko 1900. godine, i to po ugledu na doseljene Nijemce, dok se po drugim izvorima to dogodilo znatno ranije. Kako je stočarstvo dobivalo na važnosti, sve se više uzgaja i krmno bilje: ječam, zob, grahorice i djetelina. U starije je vrijeme oranje bilo znatno teži posao, vjerojatno zbog loše konstruiranih drvenih plugova, pa se još i u 19. stoljeću or
...
Opširnije
alo i s četiri para volova. Poslije, kada se počinju upotrebljavati bolji, industrijski željezni plugovi, koriste se zaprege od para volova ili konja. Žito se isprva vršilo volovima, pa konjima, a već od početka 20. stoljeća počinje se vršiti strojevima (damfericama). Vršidba je obavljana na guvnu (gumno), koje se najčešće nalazilo na salašu, dok iz putopisa saznajemo da su ih u 18. stoljeću uređivali u polju, zbog slame i pljeve koja je nakon vršidbe korištena kao gnoj. Riječ je o prostoru kružnog oblika, očišćenom od trave i nabijenom zemljom, na koji su rasprostirali snopove žita.
Zbog važnosti žitarica, u poljodjeljskoj kulturi stvoren je bogat kompleks vjerovanja i postupaka kojima se nastoji osigurati uspješna žetva. Posebnu odgovornost za uspješnost sjetve i strahopoštovanje prema sjemenu iz kojeg bi trebala iznići hrana za njegovu obitelj, sijač je izražavao tako da se, prije nego što se dotaknuo sjemena, umio i obukao čistu odjeću. Uz postupke koji trebaju osigurati Božju naklonost i čistoću sjemena, neophodno je izbjeći lošu sreću. Vjerovalo se da susret sa ženom uoči započinjanja nekog posla može donijeti neuspjeh, a u vrijeme sjetve u kući se ne smije pariti rublje niti na stol stavljati išta crno, iz kuće se ne smije ništa niti darovati niti posuđivati....
(Izvor teksta: Šestan, Ivica. Gospodarstvo. // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 53-64.)
Srpnjak s dva srpa. - Aljmaš. - Muzej Slavonije Osijek, E-441a.
Predmeti vezani uz temu
stranica
1
od
2
prva
|
prethodna
|
slijedeća
|
zadnja
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.