Poljodjeljstvo
Gospodarstvo prve polovine 18. stoljeća pretežno je poljodjeljsko, pa seljačka gazdinstva imaju više njiva nego pašnjaka, a osim pšenice uzgaja se proso i kukuruz. Stoka se uzgajala samo kao radna, tj. uzgajao se onoliki broj grla koliki je bio nužan za obradu zemlje. U takvim su se uvjetima, zbog male količine gnojiva, njive naizmjence ostavljale na ugaru. Najprije su sijali ozimu pšenicu, a nakon njezine žetve kukuruz koji su negdje sadili u redove, a drugdje sijali, pa čim bi iznikle niske stabljike, čupanjem ga prorjeđivali. Katkada su između stabljika još sadili grah i bundeve. Prema nekim izvorima, srpovi su u žetvi zamijenjeni kosama oko 1900. godine, i to po ugledu na doseljene Nijemce, dok se po drugim izvorima to dogodilo znatno ranije. Kako je stočarstvo dobivalo na važnosti, sve se više uzgaja i krmno bilje: ječam, zob, grahorice i djetelina. U starije je vrijeme oranje bilo znatno teži posao, vjerojatno zbog loše konstruiranih drvenih plugova, pa se još i u 19. stoljeću or ...
Srpnjak s dva srpa. - Aljmaš. - Muzej Slavonije Osijek, E-441a.
Predmeti vezani uz temu