Jezik i književnost 18. i 19. stoljeća u Slavoniji
U književnoj historiografiji naziv slavonska književnost stekao je relativno ustaljeno značenje: knjige i rukopisi nastali od početka 18. stoljeća do 1855. godine, na području znatno širem nego što ga pokriva današnji pojam Slavonije (Interamnij - Međurječje: s istoka omeđeno Dravom, sa zapada Ilovom, sa sjevera Dravom, s juga Savom). Stoga bi možda najuputnije bilo reći da je slavonska knjiga stvarana na prostoru koji je nekoć obuhvaćala Provincija sv. Ivana Kapistrana, odijeljena 1757. od Provincije Bosne Srebrene. Simbolično, otpočinje ona katekizmom Put nebeski đakovačkog župnika Ivana Grličića, tiskanim 1707. u Veneciji, a završava smrću Ignjata Alojzija Brlića 1855., kad prestaje izlaziti njegov Novouređeni ilirski kalendar iliti Svetodanik, čiji je prvi primjerak 1836. otisnut u Budimu. Autori su pretežno bili duhovnici – isusovci, a mnogo više franjevci. Knjigom su se bavili i svjetovni svećenici, rjeđe svjetovnjaci poput Matije Antuna Relkovića ili ...
Puut nebeski ukazan csoviku od Boga po svetoj Czarqui tojest Navk karstjanski / u’ kratku obilato i razborito istomacsen u jezik bossanski po D. Ivanu Garlicsichiu, xupniku djakovacskomu ... - Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb.
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća