Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Portreti vladara i grafike s prikazima bitaka
... Upoznat s dijelovima izvještaja carskih poslanika koji su bili strateški bitni, raspolažući usto i obavijestima svojih izvidnika, odlučio se Nikola Zrinski za konjanički upad (reid, raid) usred zime sve do Osijeka, da bi uništio dio Sulejmanova mosta te tako usporio povratak velikog vezira Ahmed-paše i njegove vojske u Mađarsku. U svakom pogledu bila je to vrlo smjela i pogibeljna odluka, kakvu do tada nije proveo ni jedan poznati vojskovođa. Odmah nakon završenih priprema, krenuo je Zrinski uz lijevu obalu Drave i u dva dana napao Berzence i Babócsu blizu Szigeta, prisilio tursku posadu na predaju i naredio da se mjesne utvrde razore. Od Babócse se spustio do Szigetvára, ali kako nije imao jake topničke podrške, morao je odustati od opsade. Odlazeći od Szigetvára, Zrinski je požurio do Pečuha, kamo je stigao 27. siječnja i opkolio grad. Dok je carska vojska žarila i palila pečuškim podgrađem i širom okolicom, otimajući hranu i sijeno za konje, poslao je iz Pečuha mohački sandžakbe
...
Opširnije
g Murtaza pismo Ahmed-paši u Beograd i zatražio pomoć. Silno iznenađen razvojem događaja, naredio je veliki vezir da se hitno okupi vojska iz zimovnika te i sam odmah krenuo prema Osijeku i Pečuhu. Za to vrijeme prepustio je Nikola Zrinski carskim generalima neka drže pod opsadom Pečuh, a sa svojim najboljim vojnicima krenuo prema Siklósu, prošao zatim pokraj Mohácsa i obrušio se na palanku Dardu u Baranji koja je branila prilaz Sulejmanovu mostu. Nasmrt preplašeni Turci bježali su na sve strane, hvatali konje i skakali u sedla, bezglavo bježeći mostom prema Osijeku. Prateći ih u stopu, hitali su za njima Zrinski i njegovi najbrži konjanici, da bi u osječkoj palanci prikupili veće količine lako zapaljivih tvari, odnosno ulja, masla, loja i triješća, da bi se u zimsko doba uopće mogao zapaliti most. Napuštajući palanku u plamenu i odlazeći iz Osijeka, naredio je Zrinski da se na nekoliko mjesta zapali Sulejmanov most, kojim se ubuduće više neće moći putovati. Vrativši se u Babócsu, 11. veljače 1664. pisao je caru Leopoldu I. da je spalio Sulejmanov most, razorio Dardu i opustošio mnoga sela i naselja.
Pothvat bana Nikole Zrinskog prepričavala je tada cijela Zapadna Europa. U Augsburgu je tiskan i prigodni letak u kojem se govori što je i kako učinjeno, kolika je bila dužina i širina mosta i koliko je stajala njegova izgradnja, koja su mjesta osvojena i opustošena, a vojna utvrđenja razorena. Navodno su Turci imali 14.000 poginulih, dok su Zrinski i carski generali izgubili otprilike 400 vojnika. Ime Osijeka pronosilo se u tom pripovijedanju nadaleko, a o osječkom Sulejmanovom mostu nastajale su brojne priče kroničara i još brojniji likovni prikazi, izrađeni rukama umjetnika koji mosta nikada u naravi vidjeli nisu.
(Izvor teksta: Mažuran, Ive. Sulejmanov osječki most i “zimska vojna”Nikole Zrinskoga 1664. // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 283-285.)
Georg Andreas Wolfgang; Martin Zimmermann: Eigendtlicher Abriß mit angehencktem kurtzen Bericht was bey der gewaltigen Brucken bey Esseckh… - 1664. Augsburg. - Muzej Slavonije Osijek; P-II-508.
Predmeti vezani uz temu
stranica
1
od
3
prva
|
prethodna
|
slijedeća
|
zadnja
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.