Hrvatski
|
English
Naslovnica
Tematske cjeline
Pretraživanje
Vremenska crta
Postav izložbe
Bibliografija
Pretpovijest
Paleontologija
Neolitik
Starčevačka kultura
Sopotska kultura
Eneolitik
Vučedolska kultura
Lasinjska kultura
Badenska kultura
Kostolačka kultura
Ostale kulture eneolitika
Brončano doba
Rano brončano doba
Srednje brončano doba
Kasno brončano doba
Željezno doba
Starije željezno doba
Mlađe željezno doba
Antika
Rana antika
Vojska
Keramika
Metalni predmeti
Staklo, poludrago kamenje i kost
Kamena plastika
Kasna antika i rano kršćanstvo
Keramika i kamena plastika
Nakit i uporabni predmeti
Staklo i metal
Antički novac
Srednji vijek
Seoba naroda i rani srednji vijek
Huni
Istočni Goti (Ostrogoti)
Gepidi
Langobardi
Slaveni
Avari
Bjelobrdska kultura
Srednji vijek - crkva
Opatija sv. Mihovila - Rudina
Kamena plastika romanike
Gotika
Srednji vijek - svjetovno društvo
Keramika, pećnjaci
Srednjovjekovni novac
Srednjovjekovno oružje
Srednjovjekovni nakit
Krhotine renesanse u Slavoniji
Srednjovjekovne isprave
Arhivsko gradivo
Stare zemljopisne karte
Stari katastri
Novi vijek
Doba osmanske vladavine
Portreti vladara i grafike
Oružje
Spomen-medalje i novac
Vjerski, uporabni i ostali predmeti
Pisano gradivo osmanskog doba
Katolička obnova
Barokno slikarstvo
Barokno kiparstvo
Portreti đakovačkih biskupa
Liturgijska oprema i devocionalije
Rukopisi i kronike
Vojna krajina
Graničari na likovnim prikazima
Utvrde: planovi i slike
Vojna oprema, simboli i oznake
Civilna Slavonija (Provincijal)
Pisani izvori i arhivsko gradivo
Likovna ostavština plemićkih obitelji
19. stoljeće u Slavoniji
Portreti
Josip Juraj Strossmayer
Strossmayerova katedrala
Razno gradivo 19. st.
Tradicijska kultura
Gospodarstvo i rukotvorstvo
Poljodjeljstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Ribarstvo
Lončarstvo
Slavonske tikvice
Tikvičarska soba Ivakić
Krpane ponjave
Kultura stanovanja
Baranjska soba
Namještaj i uporabni predmeti
Tradicijska kultura odijevanja
Tradicijsko ruho
Oglavlja i frizure
Nakit
Obuća
Zlatovez
Svila
Obrtnički rad
Obnova nošnji
Prizori iz seljačkog života
Glazba
Tradicijska glazba i ples
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Umjetnička i crkvena glazba
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen
Kazalište
Požega
Slavonski Brod
Vukovar
Osijek
Vinkovci
Virovitica
Ilok
Jezik i književnost
Počeci književne kulture
18. i 19. stoljeće u Slavoniji
Temelji prosvjetiteljstva
Matija Petar Katančić
Molitvenici, nabožna književnost
Kalendari
Književnost 19. stoljeća
Slavonske gramatike i rječnici
Historiografija i razno
Književnost na njemačkom jeziku
Književnost u 20. stoljeću
Od moderne do II sv. rata
Poratna književnost
Umjetnički obrt i industrijska baština
Umjetnički obrt
Industrija početkom stoljeća
Plakati
Ambalaža i reklamni tisak
Likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća
Arhitektura i urbanistički razvoj
Perivoji Slavonije
Slikarstvo i skulptura 19. st.
Pejzažno slikarstvo 19. stoljeća
Likovne umjetnosti 20. st.
Fotografija
Zaštita baštine
Restauracija
Konzervacija
Pretpovijest
Eneolitik
Vučedolska kultura
Vučedolska kultura
U vremenu između 3000. i 2500. pr. Kr. desnu je dunavsku obalu, krajnji istok Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija koju znamo pod imenom vučedolska kultura. Vučedolska kultura jest najdojmljiviji europski odgovor na najveći povijesni civilizacijski skok koji počinje s 3000. godinom prije Krista s pojavom prvoga pisma i ustrojstvom država. Istodobna je Sumeranima u Mezopotamiji, Starom carstvu u Egiptu ("Doba piramida") i ranoj Troji (I i II). Svoj je visoki standard isprva ostvarivala gospodarstvom vezanim za stočarstvo, a od klasične faze metalurgijom bakra oslonjenom na revolucionarni tehnološki proces lijevanja u dvodijelne keramičke kalupe - prvo serijsko lijevanje. Kultura je potom proizvela i prvu svjetsku broncu.
Potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom vučedolske kulture iz matične Slavonije u široki prostor središnje i jugoistočne Europe.
Zajednica se i društveno raslojila, na što nam ukazuju bogati kneževski grobovi s
...
Opširnije
a zlatnim prilozima. Visoki dnevni standard pokazuje se u kuhinji (najširi spektar posuđa), odjeći i obući (tkalački stan, odjeća koja se može rekonstruirati prema idoloplastici i brojni keramički modeli obuće). Za široku religijsku praksu važna su i ritualna keramička pomagala - poput ptice, sedlastih žrtvenika itd.
Vučedolsko poimanje svijeta iskazano je na njihovim posudama - najstarijim europskim ideogramima. Svi ukrasi na njima nose nebesku simboliku, a može se iščitati različit prikaz obzora iznad Voda na kojima pliva Zemlja, dnevno rađanje Sunca, planeti Venera i Mars te karakteristična zviježđa na noćnom nebu.
Keramička posuda iz Vinkovaca, nastala oko godine 2600. prije Krista, prikazuje astralni kalendar vučedolske kulture. To je prvi europski kalendar prema kojemu godina počinje u sumrak prvoga dana proljeća, kada dominantno zimsko zviježđe Orion potone za obzor na više mjeseci te ga simbolički zamijeni Sunce. Kalendar obilježavaju četiri horizontalna pojasa, koji odgovaraju godišnjim dobima, a u kojima se, uz Orion, izmjenjuju zviježđa: Plejade (Vlašići), Kasiopeja (ljetni i zimski prikaz), Labud, Blizanci i Ribe (s Pegazom). Uz kalendar se nalazila i kadionica. Ova je posuda svojevrsna korekcija kalendara, jer njezin ukras pokazuje da Vučedolac zna da je ciklus od 5 Venerinih (584x5) jednak broju dana 8 Zemljinih obilazaka oko Sunca (365x8). Kalendar se tako mogao provjeriti u zviježđu Plejada u koje Venera nakratko uđe točno svakih osam godina.
(izvor: iz postava izložbe)
Posuda u obliku ptice. - vučedolska kultura. - Vučedol - Gradac. - Arheološki muzej u Zagrebu; P-Vč-8201.
Predmeti vezani uz temu
stranica
1
od
5
prva
|
prethodna
|
slijedeća
|
zadnja
Početna stranica
|
Tematske cjeline
|
Pretraživanje
|
Vremenska crta
|
Postav izložbe
2009 Izložba Slavonija, Baranja, Srijem.
Impressum.
© Sva prava pridržana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izrada
Link2 d.o.o.